Kapilaroskopija

Šta je kapilaroskopija?

Kapilaroskopija je neinvazivna dijagnostička metoda koja se koristi za ispitivanje malih krvnih sudova, tzv. kapilara, u koži. Ova tehnika omogućava lekarima da pregledaju strukturu i funkciju kapilara, što je od ključne važnosti za dijagnostiku različitih bolesti vezivnog tkiva i krvnih sudova. 

Pregled se vrši pomoću specijalnog mikroskopa – kapilaroskopa, koji omogućava detaljan uvid u kapilare, obično na površini noktiju ili kože prstiju.

Kapilaroskopija se koristi za detekciju i praćenje bolesti koje utiču na krvne sudove, posebno one koje uzrokuju promene u strukturi kapilara. 

Ovo istraživanje je posebno korisno u identifikaciji bolesti vezivnog tkiva i autoimunih bolesti, kao što su:

• Rejnoov fenomen – stanje u kojem dolazi do smanjenog protoka krvi u ekstremitetima, što izaziva promene u boji kože, obično uzrokovane hladnoćom ili stresom.
• Sistemska skleroza – hronična bolest koja utiče na vezivno tkivo i dovodi do zadebljanja i skleroze kože i unutrašnjih organa.
• Dermatomiozitis – bolest koja uzrokuje upalu mišića i kože, često praćenu promenama na kapilarima.
• Lupus erythematosus (crveni lupus) – autoimuni poremećaj koji može izazvati različite simptome, uključujući promene u krvnim sudovima. Ovaj naziv potiče od karakterističnog crvenog osipa koji se može pojaviti na koži, posebno na licu, u obliku leptirovih krila.

Zašto je kapilaroskopija značajna?

Kapilaroskopija omogućava lekarima da u ranim fazama prepoznaju promene u krvnim sudovima koje mogu ukazivati na ozbiljne bolesti vezivnog tkiva. Rano otkrivanje ovih poremećaja omogućava pravovremenu primenu odgovarajuće terapije, što može značajno poboljšati kvalitet života pacijenta i sprečiti dalji razvoj bolesti. Takođe, kapilaroskopija može pomoći u praćenju napretka bolesti i efekata lečenja.

Kapilaroskopiju obično izvodi specijalista interne medicine, reumatolog ili dermatolog. Pregled zahteva stručnost u analizi kapilara, a lekar koristi specijalizovani mikroskop kako bi detaljno proučio promene u krvnim sudovima. U nekim slučajevima, ovaj pregled može biti deo šireg dijagnostičkog pristupa u okviru lečenja bolesti vezivnog tkiva.

Koji su simptomi koji ukazuju na potrebu za kapilaroskopijom?

• Promene u boji kože – obično u ekstremitetima (plavetnilo ili crvenilo) povezano sa hladnoćom ili stresom.
• Bolovi u ekstremitetima – koji nisu povezani sa fizičkom aktivnošću, ali se javljaju tokom smanjenog protoka krvi.
• Otežano disanje – koje može biti povezano sa bolestima vezivnog tkiva, kao što je lupus ili skleroderma.
• Oticanje ili promena u izgledu kože – na prstima ruku ili nogu, što može ukazivati na vaskularne ili imunološke poremećaje.
• Ponavljajući vaskularni problemi – koji uključuju crvenilo, bol, ili preosetljivost na hladnoću ili stres.

Kako se izvodi kapilaroskopija? 

• Priprema pacijenta:

• Pacijent sedi udobno, obično u stolici ili na stolu.
• Nema potrebe za posebnom pripremom, osim što pacijent treba da izbegne korišćenje kozmetičkih preparata (kreme, losioni, parfemi) na koži koja će biti pregledana.

• Priprema područja za pregled:

• Lekar će postaviti specijalnu lepljivu foliju ili stakleni objektiv na kožu pacijenta, obično na nokat ili kožu prstiju.
• Površina nokta ili kože se blago pritisne kako bi se omogućio dobar kontakt za pregled kapilara ispod kože.

• Korišćenje mikroskopa:

• Lekar koristi kapilaroskop – specijalizovani mikroskop sa velikim uvećanjem, koji omogućava detaljan uvid u kapilare.
• Mikroskop se postavlja na foliju ili direktno na kožu kako bi lekar mogao da vidi strukturu i izgled kapilara u realnom vremenu.

• Posmatranje kapilara:

• Lekar pažljivo posmatra oblik, veličinu, raspored i boju kapilara.
• Posebna pažnja se posvećuje promenama koje mogu ukazivati na patologiju, kao što su dilatacija (proširenje), oštećenje kapilara ili abnormalnosti u njihovoj strukturi.
• Takođe, lekar može posmatrati kapilare sa više strana, ako je potrebno, kako bi dobio što potpuniji uvid u stanje krvnih sudova.

• Trajanje pregleda:

• Proces je brz i traje samo nekoliko minuta – obično 5 do 10 minuta, u zavisnosti od broja područja koja se pregledaju.

• Kraj pregleda:
• Nakon završetka pregleda, lekar će pažljivo ukloniti foliju ili stakleni objektiv sa kože.
• U zavisnosti od rezultata, lekar može preporučiti dalja testiranja ili započeti odgovarajući tretman, ako se otkriju abnormalnosti.

Koje su pripreme neophodne pre izvođenja kapilaroskopije?Kapilaroskopija ne zahteva posebne pripreme, ali postoje neki saveti koje treba poštovati:

• Bez korišćenja kozmetičkih preparata – pre pregleda izbegavajte korišćenje kreme, losiona ili parfema na delovima tela koji će biti pregledani.
• Uzmite sa sobom medicinsku dokumentaciju – ako imate prethodne dijagnoze ili testove vezane za vaša stanja vezana za krvne sudove ili vezivna tkiva, donosite ih sa sobom na pregled.
• Zdravstvena anamneza – pripremite se da podelite sa lekarom informacije o bilo kakvim simptomima koji ukazuju na vaskularne ili autoimune bolesti, kao i o svim prethodnim tretmanima ili terapijama.

Kapilaroskopija je jednostavan, ali izuzetno koristan pregled za dijagnostikovanje i praćenje različitih bolesti vezivnog tkiva i krvnih sudova. Ako primetite bilo koji od simptoma koji mogu ukazivati na probleme sa krvnim sudovima, obratite se svom lekaru i zakažite pregled!