Zapaljenjske bolesti creva – sve što treba da znate

Zapaljenske bolesti crevaZa zapaljenjske bolesti creva možemo s pravom reći da su bolesti savremenog doba, jer su poznate tek jedan vek, ali su nažalost u stalnom porastu. Odnose se na hroničnu upalu i promenu strukture tkiva digestivnog trakta. Dva su oblika takve hronične upale: ulcerozni kolitis i Kronova bolest. Zapaljenjske bolesti creva nose sobom rizik od pojave karcinoma, simptomi su im veoma široki, a ukoliko se pojave, moraju biti shvaćeni ozbiljno i odgovorno.

Ulcerozni kolitis je zapaljenjsko oboljenje debelog creva čija je sluzokoža prekrivena ranicama-ulceracijama koje često krvare. Simptomi su krvava i sluzava stolica, dijareja (deset i više prolivastih stolica na dan), rektalno krvarenje, malokrvnost, gubitak apetita, nenamerni gubitak telesne težine, povišena telesna temperatura, groznica, bol i grčevi u stomaku, nadutost, konstantan umor i nedostatak životne energije, ranice u ustima, pa sve problema sa vidom i gubitka kose. Pacijent izgleda anoreksično, veoma umorno, bledo i iscprljeno.

Tačan uzrok pojave oboljenja još uvek nije u potpunosti utvrđen. Postoje pretpostavke da je povezano sa stresom i nepravilnom ishranom, potom da spada u red autoimunih oboljenja koje nastaje kada se ravnoteža dobrih i loših bakterija poremeti, te ih naš imuni sistem sve prepoznaje kao strana tela i ne ostvaruje benefite od onih koje su korisne. Takođe se smatra i da je genetski determinisano. Najčešće se javlja u periodu između 15. i 45. godine života. Prema poslednjim podacima, u Srbiji oko deset hiljada osoba boluje od ulceroznog kolitisa što je veoma zabrinjavajući podatak. Postoji adekvatna terapija koja se svakodnevno uzima, međutim ukoliko se ne leči, bolest završava ozbiljnim komplikacijama, pa i smrću. Neophodno je da se pacijent pridržava odgovarajućeg načina ishrane, uzima svakodnevnu propisanu terapiju i redovno se kontroliše kod gastroenterologa.

Za razliku od ulceroznog kolitisa koji je ograničen samo na debelo crevo, Kronova bolest je inflamatorno oboljenje koje može da zahvati bilo koji deo digestivnog trakta. Ulcerozni kolitis utiče samo na unutrašnju oblogu debelog creva, dok se Kronova bolest može javiti u svim slojevima creva. Simptomi su im veoma slični, a diferencijalna dijagnostika vrši se detaljnim gastroenterološkim pregledima. Usled Kronove bolesti mogu se javiti i druge komplikacije digestivnog trakta kao što su opstrukcija rada creva, čir, fistule i krvni ugrušci, kao i rak debelog creva. Oba oboljenja imaju nepredvidiv klinički tok, sa smenjivanjima stanja pogoršanja i remisije i veoma utiču na kvalitet života obolelog.

Uzimajući u obzir navedene simptome i tok bolesti, lako zaključujemo da je psihološka pozadina veoma bitna u držanju oboljenja pod kontrolom. Simptomi su takvi da su praćeni socijalnom stigmom, što veoma često dovodi do društvene izolacije pacijenata. Ako uzmemo u obzir da žive sa kontinuiranim bolovima i grčevima u stomaku, čestim stolicama, neophodnošću da se neizostavno ode u toalet čim se oseti nagon, te potom obavi i neophodna higijena, uviđamo da pacijenti vrlo lako procene da je za njih najkomforniji ostanak u sopstvenom domu gde se osećaju sigurno i gde nisu izloženi pogledima i eventualno neprijatnim pitanjima okoline. Navedeno veoma nepovoljno utiče na aktivan život pacijenta, na porodične odnose, kao i na profesionalnu karijeru. Usled socijalnog povlačenja, brige za sopstveno zdravlje i iscrpljenosti simptomima u stanjima relapsa, veoma često se kao sekundarna oboljenja javljaju anksioznost, panični napadi i depresija. Kako je pojačan intenzitet stresa okidač za upalni proces, socijalni stres ga dodatno povećava. Izolacija i izbegavanje da se aktivno uključe u životne tokove negativno se odražavaju na mentalno zdravlje pacijenta, a po principu začaranog kruga često dovode do pojačavanja primarnih simptoma. Stoga je neophodno da okolina, pre svega bližnji, imaju razumevanja za osobe obolele od zapaljenjskih oboljenja creva, te da im pružaju stalno razumevanje i podršku. Mentalna normalizacija simptoma i prihvatanje su prvi korak. Neophodno je da uz podršku okoline, kao i podršku stručnih lica, pacijenti sami pronađu dovoljno komfornu meru i načine na koji će svakodnevno raditi, aktivno živeti, družiti se i zabavljati, živeći sa svojom bolešću i držeći je pod kontrolom.

Ukoliko ste čitajući tekst prepoznali kod sebe neke od navedenih simptoma ili već imate uspostavljenu dijagnozu zapaljenjskih oboljenja creva, kod nas u Poliklinici “Cardios” možete zakazati detaljan i stručan pregled iskusnog gastroenterologa.

 

V. Pivnički

Obaveštavamo Vas da se Poliklinika Cardios od 01.10.2023. nalazi na novoj adresi.

Nova adresa je:

Mikole Kočiša 4, Novi Sad

Cardios - nova adresa