
Sigurno ste nekada iskusili tegobe sa stomakom – nadutost posle obilnog obroka, gorušicu nakon začinjene hrane ili mučninu tokom putovanja. Mnoge od tih pojava su prolazne i bezopasne. Prejedanje, konzumacija previše alkohola ili začinjene hrane, kao i promene ishrane i klime na putovanju, mogu dovesti do kratkotrajnih problema sa varenjem koji nisu nužno znak bolesti. U takvim slučajevima obično nije potrebno panično tražiti pomoć; tegobe se povlače kada se ispravimo navike ili prođe okidač.
Međutim, važno je prepoznati simptome koji ne prolaze ili se javljaju učestalo, jer oni mogu ukazivati na ozbiljnija stanja. Ako bilo koji digestivni simptom traje duže od par nedelja, ometa svakodnevni život ili se pogoršava, vreme je da se obratite specijalisti. Gastroenterolozi su lekari koji su subspecijalizovani za bolesti sistema organa za varenje (jednjak, želudac, creva, jetra, pankreas, žučna kesa). S obzirom na to da je digestivni sistem kompleksan, simptomi oboljenja mogu biti raznoliki – od sasvim blagih tegoba do ozbiljnih signala.
Nažalost, broj obolelih od digestivnih bolesti poslednjih decenija raste usled modernog načina života. Nezdrava ishrana puna masnoća i šećera, gojaznost i sedentarne navike doprineli su značajnom porastu poremećaja varenja širom sveta. Istovremeno, neke opasne bolesti poput karcinoma digestivnog sistema često se otkrivaju kasno, upravo zato što ljudi ignorišu simptome ili odlažu pregled. U Srbiji, na primer, karcinom debelog creva je među najčešćim malignitetima – godišnje oboli preko 4.500 ljudi, a više od 2.000 umre. Razlog visoke smrtnosti je što se pacijenti javljaju lekaru tek kada bolest odmakne, iako su upozoravajući simptomi (poput promena u pražnjenju creva ili krvi u stolici) mogli biti primećeni ranije.
Zaključak: ne treba čekati da tegobe postanu nepodnošljive. Ako simptomi koje ćemo navesti u nastavku traju duže vreme ili se ponavljaju, preporuka je javiti se gastroenterologu radi provere. Ranim otkrivanjem, mnoga oboljenja (čir na želucu, upalne bolesti creva, polipi itd.) mogu se uspešno lečiti pre nego što nastanu komplikacije. U nastavku slede najčešći simptomi zbog kojih se treba javiti gastroenterologu, uz objašnjenja šta oni mogu značiti.
Ako imate osećaj da vam hrana zapinje u grlu ili jednjaku, gušu prilikom gutanja ili stalnu knedlu u grlu, to je simptom koji ne bi trebalo ignorisati. Poteškoće pri gutanju – naročito ako su uporni ili se pogoršavaju – mogu ukazivati na probleme u jednjaku. Uzrok mogu biti suženje jednjaka (npr. zbog dugotrajnog refluksa kiseline koji oštećuje sluznicu), poremećaj rada mišića jednjaka ili prisustvo lezija koje mehanički ometaju prolazak hrane. Čak i teškoće sa gutanjem tečnosti, poput vode, predstavljaju signal za uzbunu.
Disfagija se najčešće prvo ispoljava na čvrstoj hrani (npr. zalogaji hleba zastaju), a kasnije i na polutečnoj/tečnoj. Svako uporno otežano gutanje razlog je za gastroenterološki pregled. Gastroenterolog će verovatno preporučiti endoskopski pregled (gastroskopiju) kako bi kamerom pregledao jednjak i utvrdio uzrok tegoba. Na sreću, mnoga stanja koja izazivaju disfagiju (poput refluksa ili peptičkih striktura jednjaka) mogu se lečiti lekovima ili minimalno invazivnim intervencijama, ali je važno reagovati na vreme.
Žgaravica je onaj neugodan osećaj pečenja iza grudne kosti ili u gornjem delu stomaka, često praćen vraćanjem kiselog sadržaja u grlo. Svi ponekad osetimo gorušicu nakon teškog, začinjenog jela ili alkohola. Međutim, učestala ili hronična gorušica nije normalna pojava i može ukazivati na gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB) ili hijatus herniju. Ako gotovo svakodnevno osećate peckanje u grudima, naročito ako se simptomi javljaju i uprkos promenama ishrane, potrebno je konsultovati lekara.
Obratite pažnju i na prateće alarmantne znake uz žgaravicu: otežano ili bolno gutanje, učestalo podrigivanje kiseline u usta, osećaj nedostatka vazduha, intenzivan bol u grudima, crnu stolicu ili tragove sveže krvi u stolici, kao i vrtoglavicu ili malaksalost. Ovi simptomi mogu značiti da je refluks doveo do komplikacija poput ezofagitisa (upale jednjaka), Barretovog jednjaka (promene sluznice jednjaka usled kiseline) ili čak do nastanka ulkusa. Takođe, hronična neliječena žgaravica povećava rizik za rak jednjaka. Zato, nemojte stalno posezati za sodom bikarbonom ili antacidima bez pregleda – ako gorušica traje duže vreme, posetite gastroenterologa. Pravovremenom terapijom (lekovi koji smanjuju kiselinu, dijetalne mere) moguće je sprečiti teže posledice GERB-a.
Bol u trbuhu je simptom koji ima mnogo mogućih uzroka – od blažih, funkcionalnih poremećaja do ozbiljnih oboljenja. Kratkotrajni grčevi ili nelagodnost u stomaku često prođu sami od sebe. Međutim, jak bol u stomaku koji ne prolazi ili se često vraća zahteva medicinsku pažnju. Posebno je zabrinjavajuće ako bol ometa normalno funkcionisanje, budi vas noću ili se progresivno pogoršava.
Bitno je napomenuti da bol koji pacijent oseća u stomaku ponekad može imati uzrok i izvan digestivnog sistema (npr. bol usled srčanog udara može se osetiti u gornjem delu stomaka). Ipak, učestali abdominalni bolovi najčešće su vezani za probavni trakt i mogu upućivati na čir na želucu ili dvanaestopalačnom crevu, pankreatitis, kamen u žučnoj kesi, pa čak i na određene vancrevne bolesti (poput problema sa bubrezima ili mišićima). Gastroenterolog će na pregledu kroz pitanja i dijagnostiku pokušati da razluči o kakvoj vrsti bola je reč. Ne odlažite pregled ako je bol: vrlo intenzivan, prati ga temperatura, povraćanje, krv u stolici ili žutica, ili ako uporno traje duže od nekoliko dana bez obzira na analgetike. Dugotrajan ili iscrpljujući bol može biti znak ozbiljnog problema – od zapaljenskih bolesti creva do određenih tumora – i bolje je reagovati odmah nego čekati da prođe sam od sebe.
Svi ponekad imamo gasove i osećaj nadutosti, posebno nakon teških obroka. Ipak, stalna ili učestala nadutost (osjećaj da vam je stomak “naduven kao balon” i puno gasova) koja ne prolazi promenom ishrane, može biti rani signal da nešto nije u redu u digestivnom traktu. Gastroenterolozi ističu da uporni osećaj nadutosti – naročito ako je praćen drugim simptomima poput bolova, promena u stolici, neobjašnjenog mršavljenja ili povraćanja – zahteva pregled.
Nadimanje može ukazivati na poremećaj crevne flore ili sindrom iritabilnog creva (IBS), ali i na ozbiljnija stanja. Na primer, upalne bolesti creva (Kronova bolest ili ulcerozni kolitis) mogu u početku dati simptome stalne nadutosti i grčeva. Takođe, intolerancije na određenu hranu (npr. celijakija – netolerancija glutena, ili netolerancija laktoze) dovode do nadimanja. Čak i neke metaboličke bolesti poput šećerne bolesti mogu imati simptom nadimanja usled sporijeg pražnjenja želuca.
Dakle, ako ste gotovo svakodnevno naduti i to vam smeta, ne smatrajte da je to nešto s čim “morate da živite”. Pregledom će se utvrditi da li je uzrok bezazlen (loše prehrambene navike, sindrom nervoznih creva) ili treba sprovesti terapiju za određeno oboljenje. U međuvremenu, vodite evidenciju da li nadimanje povezujete sa nekom hranom ili situacijom i prenesite te informacije lekaru.
Svakodnevni ritam pražnjenja creva znak je dobrog digestivnog zdravlja. Iako “normalno” može varirati od osobe do osobe, značajne promene u učestalosti stolice ne treba zanemariti. U principu, ako neko ko je imao redovnu stolicu svakog dana odjednom počne da ima retke stolice (npr. jednom u 3-4 dana) ili obratno – učestale vodene stolice nekoliko puta dnevno – a to traje duže od par nedelja, vreme je za pregled.
Svaka drastična promena u ritmu creva koja potraje treba da bude evaluirana. Gastroenterolog će verovatno preporučiti osnovne laboratorijske analize, eventualno test na skrivenu krv u stolici, a neretko i endoskopski pregled (kolonoskopiju), naročito ako osim promena u pražnjenju postoji i drugi alarmantan znak (krv, anemija, gubitak težine).
Ukoliko primetite tragove krvi na stolici ili toalet papiru, ili vam je stolica potpuno crna poput katrana, odmah se javite lekaru. Bilo kakvo krvarenje iz digestivnog trakta je abnormalno i zahteva ispitivanje uzroka.
Svetlocrvena krv na stolici obično potiče iz donjih delova creva (najčešće hemoroida ili analne fisure), dok crna stolica (melena) ukazuje na krvarenje iz želuca ili dvanaestopalačnog creva – krv se vari tokom prolaska kroz creva i stolici daje crnu boju poput taloga kafe. Iako hemoroidi predstavljaju najčešći i bezazleni uzrok rektalnog krvarenja, ne treba automatski pretpostaviti da je to u pitanju. Gastroenterolog će kroz razgovor i pregled utvrditi da li su potrebne dodatne analize.
Krv u stolici može signalizirati i ozbiljne probleme poput ulceroznog kolitisa, Kronove bolesti, polipa ili tumora debelog creva. Takođe, čir na želucu ili dvanaestopalačnom crevu ponekad krvare, što se manifestuje crnom stolicom. Bitno je naglasiti da se svako ponavljano krvarenje mora medicinski istražiti, a naročito kod osoba starijih od ~40 godina, kod kojih raste rizik od kolorektalnog karcinoma.
Nemojte se stideti da o ovome razgovarate sa lekarom – razumljivo je da je neprijatno, ali bolje je na vreme otkriti i lečiti uzrok. Pregled može uključiti digitorektalni pregled, kolonoskopiju ili gastroskopiju, u zavisnosti od sumnje na izvor krvarenja. Ove procedure omogućavaju i terapijske intervencije (npr. uklanjanje polipa, zaustavljanje krvarenja) odmah tokom dijagnostike.
Neočekivan gubitak telesne težine uvek budi sumnju da nešto nije u redu. Ako mršavite, a da niste na dijeti i niste pojačali fizičku aktivnost, treba istražiti uzrok. Gubitak >5% telesne mase tokom perioda od 6–12 meseci smatra se značajnim i ne sme se zanemariti. Primjera radi, ako osoba od 70 kg neplanirano smrša 3-4 kg u par meseci, to je znak za uzbunu.
Često je nenamerno mršavljenje udruženo sa gubitkom apetita – pacijenti prosto izgube volju za hranom ili vrlo brzo osećaju sitost. Ukoliko vam se dešava da se zasitite posle nekoliko zalogaja hrane (tzv. rano sitjenje), ili primetite odbojnost prema jelima koja ste ranije voleli, obavezno to recite lekaru. Navedeni simptomi mogu biti pokazatelj različitih oboljenja digestivnog sistema. Na primer, gastritis ili ulkus želuca mogu smanjiti apetit zbog nelagode pri jelu. Hronični pankreatitis ometa varenje hrane pa pacijent gubi na težini iako normalno jede. Brojne hronične bolesti creva (poput Kronove bolesti, celijakije) dovode do loše apsorpcije hranljivih materija što rezultuje mršavljenjem. I naravno, maligne bolesti (rak želuca, pankreasa, debelog creva) vrlo često prvo ispolje upravo ove simptome – gubitak telesne mase i apetita – pre nego što se jave jaki bolovi ili druge tegobe.
Zato, nemojte otpisivati nagli gubitak kilograma na “stres” ili “loš period”. Ako vaga pokazuje sve manje, a vi ništa niste menjali u svojim navikama, vreme je za lekarski pregled. Gastroenterolog će uraditi osnovne laboratorijske analize (uključujući i proveru hranljivih materija u krvi, npr. gvožđa, vitamina), moguće i UZ pregled abdomena ili endoskopiju, zavisno od pratećih simptoma, da bi otkrio uzrok mršavljenja. Mnoge od ovih stanja uspešno se leče – od korekcije ishrane i enzimske terapije kod pankreatitisa, do lekova za upalne bolesti creva – pa je cilj da se što pre dobiju odgovarajuće preporuke.
Žutica je simptom koji se prepoznaje po žućkastoj prebojenosti beonjača i kože. Obično je prati taman urin i svrbež kože. Pojava žutice ukazuje na poremećaj rada jetre ili žučnih puteva – na primer, hepatitis, začepljenje žučnog kanala kamenom ili pankreatitis koji ometa protok žuči. Žutica svakako spada u simptome zbog kojih se odmah ide kod lekara; u kontekstu digestivnog sistema, gastroenterolog-hepatolog je pravi specijalista za ovu problematiku. Svako žutilo beonjača ili kože treba hitno ispitati. Uz krvne analize (jetrene enzime, bilirubin) i ultrazvuk abdomena, lekar može brzo da nasluti da li je uzrok virusna infekcija jetre, zastoj žuči ili nešto treće, i da započne lečenje.
Anemija (malokrvnost) znači da je nivo crvenih krvnih zrnaca ili hemoglobina u krvi ispod normale. To dovodi do hroničnog umora, slabosti, zadihanosti, pa čak i vrtoglavica. Mnogi ne bi povezali anemiju sa gastroenterologijom, ali postoji čvrsta veza – skriveno krvarenje u digestivnom traktu jedan je od čestih uzroka anemije zbog nedostatka gvožđa. Maligne promene u crevima, čirevi koji pomalo krvare, pa čak i teški oblici gastritisa mogu dovesti do sporog gubitka krvi koji će se prvo manifestovati anemijom pre nego što primetite krv u stolici. Zato, ako vam je potvrđena anemija (npr. nalaz krvne slike pokazuje nizak hemoglobin ili gvožđe) a ne znate razlog, potrebno je pregledati digestivni trakt. Naravno, anemija može nastati i iz drugih razloga (npr. nedostatak gvožđa u ishrani), ali lekar će kroz ciljano ispitivanje (uključujući test na okultno krvarenje u stolici, endoskopiju po potrebi) isključiti eventualni gastrointestinalni uzrok.
Ukratko, i žutica i anemija su sistemski znaci koje ne smemo ignorisati. Oni nisu bolest sami po sebi, već indikator da negde u organizmu – često baš u sistemu za varenje – postoji problem. Pravovremena gastroenterološka evaluacija u ovim slučajevima može otkriti uzrok (npr. cirozu jetre, polipe debelog creva, ulkus želuca) i omogućiti lečenje pre nego što dođe do teških posledica.
Strah od nepoznatog često odvrati ljude od odlaska lekaru. Zato ćemo ukratko objasniti kako izgleda gastroenterološki pregled, da biste bili mirniji. U našoj poliklinici pregled gastroenterologa je kompletan, bezbolan i najčešće ne zahteva posebnu pripremu – možete normalno doručkovati pre dolaska, osim ako vam je eksplicitno rečeno drugačije (npr. za određeni ultrazvuk ili endoskopiju).
Prvi deo pregleda je razgovor (anamneza). Lekar će vas detaljno ispitati o vašim tegobama: kada su počele, kako se ispoljavaju, šta ih pogoršava ili poboljšava, da li se javljaju u nekoj vezi s obrocima ili stresom, itd. Takođe će vas pitati o ranijim bolestima, operacijama, navikama (ishrana, pušenje, alkohol), kao i o porodičnoj istoriji bolesti (da li je neko u porodici imao čir, rak creva i sl.). Budite iskreni i otvoreni – ove informacije su ključne da lekar stekne celovitu sliku. Možete i pripremiti listu simptoma i pitanja unapred, da nešto ne zaboravite, što će doprineti efikasnijem pregledu.
Nakon razgovora, sledi fizikalni pregled abdomena. Dok ležite, lekar će rukama opipati vaš trbuh (palpacija) da proveri osetljivost ili prisustvo masa, oslušnuće crevne zvukove stetoskopom i pregledati eventualno vidljive znake na koži stomaka. Ponekad je deo pregleda i brza procena završnog dela debelog creva – digitorektalni pregled (pregled prstom kroz čmar), naročito ako imate simptome poput rektalnog krvarenja ili promena stolice. Znam da zvuči neprijatno, ali pregled je kratak i može dati važne informacije (npr. da li ima hemoroida, tumora nisko u rektumu itd.).
Po završenom osnovnom pregledu, gastroenterolog na osnovu svega viđenog može:
Gotovo uvek ćete dobiti upute za osnovne krvne analize (krvna slika, biohemija) kojima se proveravaju parametri poput upalnih pokazatelja, funkcije jetre i pankreasa, nutritivnog statusa itd. Često se radi analiza stolice na okultno krvarenje ili na prisustvo bakterija/parasita ako je relevantno.
Ultrazvuk je bezbolna, neinvazivna metoda kojom se pregledaju organi trbušne duplje – jetra, žučna kesa, pankreas, slezina, bubrezi, a donekle i creva. Vrlo je koristan kao prvi korak u dijagnostici jer može otkriti veće probleme (npr. kamence u žuči, tumore jetre, masnu jetru). Ako vam je ultrazvuk zakazan, obično se savetuje da na pregled dođete na prazan stomak (ne jesti bar 6 sati pre) da bi pregled bio kvalitetniji – to će vam napomenuti prilikom zakazivanja.
Tu spadaju gastroskopija (pregled kamerom jednjaka, želuca i dvanaestopalačnog creva) i kolonoskopija (pregled debelog creva kamerom). Ovi pregledi omogućavaju direktan uvid u sluznicu digestivnog trakta i uzimanje uzoraka za biopsiju ako treba. Mnoge pacijente brine da su ovi pregledi bolni – gastroskopija može biti neprijatna zbog refleksa na gađenje, ali traje kratko (par minuta) i danas se često radi uz blagu sedaciju ili lokalni anestetik u grlu. Kolonoskopija ume biti nelagodna, ali i ona se po potrebi radi u kratkotrajnoj sedaciji ili anesteziji kako bi pacijent bio opušten. Priprema za kolonoskopiju je važna (pije se rastvor za čišćenje creva dan pre), dok za gastroskopiju uglavnom samo treba da budete na gladno. Imajte u vidu – ove procedure su zlata vredne jer mogu otkriti uzrok tegoba koji se drugim metodama ne vidi, a i lečiti (npr. odstranjivanje polipa) tokom samog zahvata.
Ukratko, gastroenterološki pregled je osmišljen da bude što komforniji za pacijenta i maksimalno informativan za lekara. Kod nas pregled obično traje oko pola sata, što uključuje i razgovor i klinički pregled. Već na osnovu tog prvog kontakta, iskusan gastroenterolog često može posumnjati o čemu se radi i uputiti vas na prave dodatne testove ili terapiju. Nemojte odlagati posetu zbog straha – čak i invazivnije procedure poput kolonoskopije danas se mogu obaviti tako da se pacijent ne muči (sa anestezijom), a benefit za vaše zdravlje je ogroman.
Mnoge bolesti sistema za varenje mogu se sprečiti ili ublažiti usvajanjem zdravih životnih navika. Evo nekoliko preporuka gastroenterologa:
Ukoliko budete pratili ove smernice, značajno smanjujete šansu da ćete morati gastroenterologu – ali ako se za tim ukaže potreba, sada znate da poseta nije ništa strašno i da može samo da vam pomogne.
Napomena: Ovaj tekst ima informativni karakter i ne zamenjuje direktan lekarski savet. Uvek se posavetujte sa stručnjakom za personalizovanu dijagnozu i terapiju. Naša Poliklinika Cardios u Novom Sadu stoji vam na raspolaganju za sva dodatna pitanja i preglede.
Za osnovni gastroenterološki pregled (anamneza + fizikalni pregled) uglavnom nije potrebna posebna priprema – možete jesti i piti normalno pre dolaska. Donesite sa sobom medicinsku dokumentaciju (ranije nalaze krvi, izveštaje specijalista, otpusne liste) i spisak lekova koje trenutno uzimate. Takođe, razmislite unapred o svojim simptomima: kada su počeli, koliko traju, kako utiču na vas. Slobodno zapišite na papir ključne tačke (npr. “bol u gornjem delu stomaka posle svakog obroka, traje oko sat vremena, smiruje se uz ranitidin”). Ovi podaci će pomoći lekaru da brže dođe do ispravne dijagnoze.
Ako vam je zakazan dodatni pregled poput ultrazvuka abdomena, savetuje se da budete natašte (ne jedete 6-8 sati pre pregleda) kako bi se smanjila količina gasova i poboljšala vidljivost. Za gastroskopiju je takođe potrebno da budete na prazan želudac (obično ništa od hrane 6 sati, tečnosti 2-3 sata pre). Kod kolonoskopije, dobićete detaljno uputstvo – uključuje posebnu dijetu par dana pre i pijenje laksativnog rastvora dan uoči pregleda, da bi creva bila potpuno čista. Uvek pratite uputstva koja vam da medicinsko osoblje prilikom zakazivanja, jer se zahtevi mogu razlikovati zavisno od vrste pregleda.
Sam klinički pregled gastroenterologa ne boli – sastoji se od razgovora i opipavanja stomaka. To je potpuno neinvazivno. Moguća je blaga nelagodnost pri palpaciji ako imate jako osetljivo ili bolno mesto na stomaku, ali lekar neće pritiskati jako tamo gde vas boli.
Što se tiče endoskopskih procedura (gastroskopija, kolonoskopija) koje nekad slede, one takođe ne bi trebalo da budu bolne uz savremene metode. Gastroskopija ume biti neprijatna zbog refleksa gadjenja, ali traje samo par minuta i grlo se prethodno poprska anestetikom. Kolonoskopija može izazvati grčeve dok se crevo širi vazduhom, no većina pacijenata danas dobije sedativ ili kratkotrajnu anesteziju tokom zahvata, tako da praktično prespava proceduru. Nakon toga se ne sećate neprijatnosti. Dakle, strah od bola ne bi trebalo da vas spreči da obavite pregled. Naš tim će se pobrinuti za vašu udobnost maksimalno moguće.
Povremena gorušica (npr. posle teškog jela ili alkohola) koja prolazi na antacide nije velika briga. Međutim, ako gorušicu imate više dana nedeljno tokom nekoliko nedelja, trebalo bi da posetite lekara. Hronična gorušica može ukazivati na GERB – gastroezofagealnu refluksnu bolest. Iako GERB sam po sebi nije životno ugrožavajuć, nelečen može dovesti do komplikacija: upale jednjaka, stvaranja čireva, pa čak i promena na sluznici (Barrettov jednjak) koje su predkancerozno stanje. Takođe, simptomi refluksa ponekad maskiraju ozbiljnija oboljenja (npr. angina pektoris može dati osećaj žarenja u grudima slično gorušici).
Zato je odgovor: da, posetite gastroenterologa ako imate gorušicu duži period ili veoma jaku gorušicu koja remeti san i svakodnevni život. Pregledom i eventualnom gastroskopijom utvrdiće se stepen oštećenja jednjaka. Terapija uključuje promenu ishrane (manji obroci, izbegavanje začina, kafe, alkohola), spavanje na uzdignutom uzglavlju, kao i lekove (najčešće inhibitore protonske pumpe koji smanjuju lučenje kiseline). Već za par nedelja trebalo bi da osetite poboljšanje uz adekvatnu terapiju. Bitno je da ne trpite i ne pijete sodu bikarbonu svakodnevno – to nije trajno rešenje, a pregledom možete sprečiti veće probleme na vreme.
Krv u stolici nikada nije normalna pojava. Može biti znak nečeg relativno bezopasnog, poput hemoroida ili male fisure (posekotine) u analnom kanalu, ali može ukazivati i na ozbiljnije probleme (upalne bolesti creva, polipi ili tumor). Važno je i kako krv izgleda: jarko crvena krv na toalett papiru obično dolazi od hemoroida ili fisure. Tamnija, “stvrdnuta” krv pomešana sa stolicom može značiti da krvari dublje u crevu. Potpuno crna, sjajna stolica (melena) ukazuje na krvarenje iz želuca ili dvanaestopalačnog creva.
Bez obzira na nijansu, nemojte pokušavati sami da se lečite kremama ili čepićima pod pretpostavkom da su to “samo hemoroidi”. Prvi korak je pregled. Gastroenterolog (ili kolorektalni hirurg) obaviće digitorektalni pregled i verovatno predložiti kolonoskopiju ako krv nije očigledno od hemoroida. Tako se može tačno utvrditi izvor krvarenja. Hemoroidi su čest uzrok i lako se leče dijetom, lekovima ili manjim intervencijama. Ali ako je uzrok polip ili tumor, to se mora dijagnostikovati što pre da bi lečenje bilo uspešno. Dakle, primetili ste krv – odmah se javite lekaru. Nemojte se plašiti ni stideti; doktori su navikli na to i tu su da pomognu. Brzom reakcijom, šanse da je nešto ozbiljno su manje, a i ako jeste, hvata se na vreme kada je izlečivo.
Samo po sebi, nadimanje (flatulencija) je česta pojava i uglavnom nije znak teške bolesti. Većina ljudi oseti nadutost nakon teških jela, mahunarki, kupusnjača ili gaziranih pića. Gasovi su normalan produkt varenja. Međutim, treba obratiti pažnju na izuzetke: ako ste stalno naduti bez obzira šta jedete, ili vas nadimanje boli i prati ga poremećaj stolice, tada može biti znak poremećaja.
Npr. intolerancija na laktozu dovodi do jakih gasova i dijareje posle mlečnih proizvoda – to nije opasno, ali je neprijatno i rešava se dijetom/enzyme. Sindrom iritabilnog creva daje naizmenično nadutost, bolove, prolive i zatvore, a utiče na kvalitet života i zahteva terapiju i promenu ishrane. Celijakija (netolerancija glutena) se često dugo ispoljava samo nadutošću i mekšom stolicom dok se ne otkrije pravi uzrok. Čak i hronični zatvor može dovesti do osećaja nadutosti jer gasovi duže ostaju u crevima. U retkim slučajevima, uporni gasovi i nadimanje mogu biti rani simptom ozbiljnih stanja – recimo, tumor jajnika kod žena ponekad daje sliku stalno naduvenog stomaka.
Generalno, ako vam nadimanje predstavlja problem i prati ga još neki simptom, bolje je obaviti pregled. Ako je jedini problem što povremeno imate gasove posle pasulja – to je normalno i rešava se dijetom (ili enzimima tipa simetikona po potrebi). Usvojite naviku da jedete polako (gutanje vazduha ubrzanim jelom doprinosi nadimanju) i izbacite gazirana pića na neko vreme pa posmatrajte rezultat. Ali nikako ne trpite jaku, konstantnu nadutost koja boli – proverite sa lekarom šta je uzrok i kako rešiti.
Brinite o svom zdravlju, zakažite pregled već danas!
ZAKAŽITE PREGLED ON-LINE
ili pozovite: 021/23 000 23 | 065/27 000 31
Autor: Medicinski tim Poliklinike Cardios
Stručna recenzija: Violeta Pivnički, dipl. psiholog

Developed by PanMax Solutions d.o.o. Novi Sad.